Različiti načini kretanja

Što nam omogućuje kretanje?

Ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje. Pasivni dio našeg tijela čine kosti, a aktivni dio mišići. Zajedničkim djelovanjem naše tijelo može izvesti različite pokrete. Naš kostur je potpora tijelu i oslonac mišićima koji nam omogućuju kretanje, također pružaju i zaštitu unutarnjim organima. Kosti su tkivo koje proizvode krvne stanice i skladište su mineralnih stvari. Kostur čine: hrskavice i ligamenti. Hrskavice su mekše od kostiju, a ligamenti su najelastičniji dio kostura koji povezuje kosti. 

Kosti su žive

Koštano tkivo građeno je od stanica kojima krvne žile donose hranjive tvari i kisik, a odnose otpadne tvari. Između stanica nalazi se obilna međustanična tvar. U koštanom tkivu čine mineralne soli kalcija i fosfora koje kostima daje tvrdoću. Bjelančevina kolagen im daje elastičnost i gipkost. Okoštavanje je kada se fleksibilna hrskavica zamjenjuje čvrstom kosti. Pri okoštavanju vitamin D i dovoljna količina kalcija u organizmu imaju važnu ulogu. Koštano se tkivo tijekom cijelog života neprestano obnavlja, razgrađuje i iznova stvara. Tako nakon prijeloma kosti kost ponovno zaraste. Kosti su izvana zaštićene ovojnicom-pokosnicom, a ispod nje gusto je kompaktno koštano tkivo. U sredini se nalazi spužvasto koštano tkivo. Spužvasto tkivo smanjuje masu kostiju i olakšava kretanje. Koštana moždina se nalazi u središtu nekih kostiju. Koštano tkivo prožeto je kanalićima kroz koje prolaze krvne kapilare i živci.

Što povezuje dijelove kostura?

Kostur se dijeli na tri djela: kosti glave, trupa i udova. Prema veličini obliku razlikujemo ih na cjevaste i duge kosti. (Npr. podlaktice, natkoljenice itd..), plosnate kosti (Npr. gornja čeljust, donja čeljust, zdjelica, lopatice itd...) i kratke kosti (Npr. kralješci u kralježnici, palčana kost, kosti šake, ključna kost, kosti stopala itd...). Šavovi su jasno vidljivi spojevi kostiju lubanje koji su nepomični. Zglobovi su pokretni spojevi i na lubanji se nalaze na spoju gornje i donje čeljusti. Uloga kostiju glave jest zaštita mozga. Kralježnica je glavni oslonac našeg tijela, štiti kralježničnu moždinu i podupire cijeli kostur. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, i 5 slabinskih kralježaka, 5 sraslo je u križine a 3-5 u trtične kosti. Rebra s prsnom kosti čine zaštitu organa prsnog koša. Rameni pojas povezuje kralježnicu s prednjim udovima, a sastoji se od lopatice i ključne kosti. Kosti zdjeličnog pojasa povezuju stražnje udove s kralježnicom pomoću velikog zglobakuka. Veze među kostima čine hrskavice i ligamenti. Hrskavice se nalaze u pokretnim spojevima. Uloga im je smanjiti trenje među kostima. Između hrskavica dolazi i tanki sloj tekućine koji dodatno smanjuje trenje. Kosti u zglobu su međusobno povezane ligamentima. Hrskavice mogu biti i samostalne te nisu uvijek vezane za kretanje. Hrskavicu nalazimo u šakama, vršnom dijelu nosa, provodom cijelog dišnog sustava (Npr. u dušniku i sl..)

Mišići pokreću kosti i organe u tijelu

U tijelu razlikujemo nekoliko tipova mišićnog tkiva koji grade različite mišiće. Poprečnoprugasto mišićno tkivo je tkivo koje je potrebno za kretanje i kontroliramo ga svojom voljom. Kako bi smo se mogli kretati poprečnoprugasto mišićno tkivo elastičnim su tetivama povezani su kostima. Srce je također mišić, ono je građeno od posebnog srčanog mišićnog tkiva. Postoji glatko mišićno tkivo također je važno za pokretanje unutarnjih organa (Npr. za gibanje crijeva, za stezanje krvnih žila, širenje dišnih organa pri disanju i sl. Svojstva mišića važna je za obavljanje njihovih uloga, a njihove zloge su: 1. Sposobnost stezanja i skraćivanja (kontrakcije), provodljivost (primanje i provođenje živčanih podražaja), podražljivost (sposobnost reagiranja na podražaj), izdržljivost (učinkovito iskorištavanje energije) i elastičnost (sposobnost promjne oblika i vraćanja u početni položaj).

Mišići vezani za kostur rade u paru. Kad se jedan mišić u paru opusti (istegne), drugi se stegne . Za njihov rad potrebna je velika količina hranjivih tvari i kisika pa se mišićno tkivo vrlo dobro prokrvljeno kako bi se sve mišićne stanice dobile potrebne tvari. Najbolji je izvor energije za mišiće ugljikohidrat glukoza. Za njezinu razgradnju potreban je kisik, a pritom nastaje ugljikov dioksid i voda te se oslobađa ugljikov dioksid i voda potrebna za mišićni rad.